Artroza (Osteoartritis) - Uzroci, Simptomi, Liječenje i Samopomoć

Artroza, poznata i kao osteoartritis, predstavlja degenerativnu bolest zglobova koja pogađa milijune ljudi diljem svijeta. Karakterizira je postupno propadanje zglobne hrskavice, što dovodi do boli, ukočenosti i smanjene pokretljivosti. Iako je artroza češća u starijoj populaciji, može se javiti i kod mlađih osoba, osobito nakon ozljeda ili zbog genetike.

Simptomi artroze

Simptomi artroze mogu varirati ovisno o zahvaćenom zglobu i stupnju bolesti, ali najčešće uključuju:

Bol u zglobovima: bol koja se pojačava tijekom ili nakon aktivnosti.
Ukočenost: Osobito izražena nakon perioda mirovanja ili ujutro.
Ograničena pokretljivost: Smanjen opseg pokreta u zahvaćenom zglobu.
Oticanje: Blaga oteklina oko zgloba.

Kako nastaje artroza

Artroza je progresivna bolest zglobova, a iako još uvijek nemamo jasan odgovor na pitanje što ju točno uzrokuje, jasno je da se razvija kroz niz degenerativnih promjena unutar zgloba. Među mogućim čimbenicima nalaze se dob, spol, prekomjerna tjelesna težina, hormonski utjecaji, nasljedne osobine, mehaničko opterećenje, prehrana te niz vanjskih utjecaja poput ponavljanih mikrotrauma.

Prve promjene obično počinju u zglobnoj hrskavici – tom glatkom sloju koji prekriva krajeve kostiju i omogućuje bezbolno klizanje zglobova. Hrskavica na mjestima najvećeg pritiska postupno omekšava i počinje se degenerirati. Zbog stalnog trenja i opterećenja, pojavljuju se sitne pukotine, ljuštenje i gubitak površinskog sloja. Hrskavica tada gubi svoja prirodna svojstva i funkcionalnost.

Organizam se pokušava obraniti – hrskavične stanice se nakupljaju oko oštećenja kako bi usporile daljnje propadanje i spriječile prodor štetnih tvari iz zglobne tekućine. Međutim, kako hrskavica nema sposobnost prirodne regeneracije, tj. prirodni regenerativni procesi hrskavice su jako spori, taj proces nažalost nije dovoljan. Hrskavica se s vremenom stanjuje, sve dok na nekim mjestima potpuno ne nestane.

Tada kost koja se nalazi neposredno ispod hrskavice ostaje bez zaštite. Kao odgovor, kost postaje tvrđa, gušća i formira zadebljanja. Na rubovima zgloba nastaju koštane izrasline (osteofiti) koje dodatno ograničavaju pokretljivost, izazivaju bol i smanjuju prostor unutar samog zgloba. U dubljim slojevima mogu se formirati ciste ispunjene tekućinom, što dodatno remeti funkciju zgloba.

Važno je istaknuti da artroza nije isto što i reumatoidni artritis, iako se obje bolesti očituju bolovima u zglobovima. Reumatoidni artritis je autoimuna bolest koja zahvaća zglobove simetrično i uključuje upalu, dok je artroza mehanička degeneracija zglobne strukture. Razumijevanje razlike između ovih dviju bolesti ključno je za postavljanje ispravne dijagnoze i odabir optimalnog liječenja.

Uzroci i čimbenici rizika

Čimbenici koji mogu povećati rizik od razvoja artroze uključuju:

Starija dob: Rizik raste s godinama.
Prekomjerna tjelesna težina: Dodatno opterećuje zglobove, osobito koljena i kukove.
Ozljede zglobova: Prijašnje ozljede mogu povećati rizik.
Genetika: Obiteljska sklonost može igrati ulogu.
Spol: Žene su sklonije razvoju artroze, osobito nakon menopauze.
Zanimanje: Poslovi koji zahtijevaju ponavljajuće pokrete ili teška opterećenja mogu povećati rizik.

Dijagnoza artroze

Dijagnoza se postavlja na temelju anamneze, kliničkog pregleda ili pretraga poput rendgenskih i snimaka magnetskom rezonancom. Rendgen može sugerirati suženje zglobnog prostora, stvaranje koštanih izraslina (osteofita) i promjene na kostima, a dijagnostička magnetska rezonanca pružiti mogućnost procjene stupnja oštećenja hrskavice.

Liječenje artroze

Cilj liječenja je ublažavanje simptoma i poboljšanje funkcije zgloba. Mogućnosti uključuju:

Promjene životnog stila:
- Tjelesna aktivnost: Redovita, umjerena tjelovježba poput plivanja ili vožnje bicikla može poboljšati pokretljivost i ojačati mišiće oko zgloba.
- Kontrola tjelesne težine: Smanjenje težine može značajno smanjiti opterećenje na zglobove.
Fizikalna terapija: Vježbe snage, fleksibilnosti i izdržljivosti mogu poboljšati funkciju zgloba.
Lijekovi:
- Analgetici: Lijekovi protiv bolova poput paracetamola.
- Nesteroidni protuupalni lijekovi (NSAID): Ibuprofen ili diklofenak mogu smanjiti bol i upalu.
Ortopedska pomagala: Štapovi, ortoze ili ulošci mogu pomoći u rasterećenju zgloba.
Injekcije:
- Kortikosteroidi: Mogu pružiti kratkotrajno olakšanje smanjenjem upale, no često se primjenjuju i prepisuju neselektivno i nedovoljno racionalno što potencijalno rezultira s više raznih negativnih posljedica i nuspojava.
- Hijaluronska kiselina: Poboljšava podmazivanje zgloba i smanjuje bol no uz ograničen učinak.
Kirurško liječenje: U težim slučajevima može biti potrebna zamjena zgloba protezom.

Samopomoć i prevencija

Održavanje zdrave tjelesne težine: Smanjuje opterećenje na zglobove.
Redovita tjelesna aktivnost: Pomaže u održavanju pokretljivosti i jačanju mišića.
Izbjegavanje prekomjernog opterećenja zglobova: Prilagodba aktivnosti kako bi se smanjio stres na zglobove.
Korištenje ortopedskih pomagala: Po potrebi koristiti štapove, ortoze ili uloške za rasterećenje zglobova.

Zaključno

Artroza je bolest zglobova koja može značajno utjecati na kvalitetu života ako se ne prepozna i ne liječi na vrijeme. Iako se ne može u potpunosti izliječiti, pravodobna dijagnoza i pravilno vođena terapija mogu ublažiti simptome, usporiti napredovanje bolesti i pomoći oboljelima da očuvaju pokretljivost i samostalnost.

Ključ uspješnog nošenja s artrozom leži u aktivnom pristupu – redovita tjelesna aktivnost, zdrava prehrana, održavanje optimalne tjelesne težine te savjetovanje s liječnicima i fizioterapeutima. Osobama s artrozom dostupne su brojne opcije liječenja, od lijekova i fizikalne terapije do kirurških zahvata u težim slučajevima.

Što ranije krenete s mjerama samopomoći i liječenja, to ćete dulje očuvati zdravlje svojih zglobova – jer svaki korak bez boli vrijedi zlata.

Kako MBST Terapijska Magnetska Rezonanca može pomoći?

MBST potiče oporavak regenerativnih kapaciteta hondrocita, odnosno stanica koje tvore hrskavicu. Djelujući na unutarstanične mehanizme, MBST pruža regenerativni učinak tkivu koje se tretira. Između ostalih, brojne IN VIVO studije na kulturi stanica dokazuju stvaranje nove hrskavice i novog kolagenog tkiva. Kliničko iskustvo pokazuje nam da se primjenom MBST-a, pogotovo u ranijim fazama oštećenja hrskavice, mogu prevenirati ozbiljne komplikacije i bol te višestruko poboljšati mobilnost i funkcionalnost zgloba.

Cilj MBST terapije je aktiviranje regenerativnih procesa uz izbjegavanje kirurških zahvata, intravenskih infuzija, injekcija, lijekova ili analgetika i s njima povezanih rizika, napetosti i nuspojava!