OSTEOPOROZA - Progresivna bolest koju treba prevenirati i liječiti

OSTEOPOROZA – Tiha i progresivna bolest koju treba prevenirati i liječiti

Osteoporoza se ubraja u najčešće bolesti suvremenog društva.

Opisuje se kao stanje slabe čvrstoće kostiju što dovodi do slabije otpornosti na silu i povećava rizik od prijeloma.

Vjerojatnost pojave osteoporoze raste s životnom dobi te pogađa:

50% žena žena starijih od 50 i gotovo 90% posto onih starijih od 65 godina

više od 30% muškaraca starijih od 50 godina

Što uzrokuje osteoporozu?

Do osteoporoze dolazi kombinacijom više čimbenika, kao što su genetika, biokemijski i metabolički poremećaji te utjecaj biomehaničke neravnoteže.

Zbog suvremenog načina života, koji je karakteriziran nedostatkom uravnoteženog i redovitog kretanja, velik broj ljudi od mladosti ima nepravilno držanje i deformitete skeleta koji se s vremenom pogoršavaju. Činjenica je da to dovodi do nepoželjnih promjena u zglobnim strukturama sačinjenih od vezivnih tkiva – tetiva, ligamenata i mišića te hrskavice i kostiju.

Zbog propadanja hrskavice, odnosno osteoartitisa te degenerativnih promjena u kostima, koje pritom gube svoja urođena svojstva, javlja se nepravilna unutrašnja struktura kosti pa one postaju porozne i krhke. Unutrašnja arhitektura kosti sastoji se od mreže pregradnih zidova koji se svakodnevno ruše i zidaju. Kost je metabolički aktivan organ, što znaci da se neprestano mijenja, popravlja i remodelira, stoga je također zanimljivo što u svojem tijelu nemamo kost stariju od desetak godina.

Koje su rizične skupine za obolijevanje od osteoporoze?

Rizične skupine za obolijevanje od osteoporoze uključuju:

Žene u menopauzi – Menopauza često uzrokuje smanjenje razine estrogena, što može ubrzati gubitak mineralne gustoće kostiju.
Osobe starije životne dobi – Starenje je povezano s prirodnim smanjenjem čvrstoće kostiju.
Osobe s nedostatkom vitamina D
Osobe koje koriste određene lijekove – Dulja uporaba kortikosteroida i drugih lijekova može utjecati na gustoću kostiju.
Osobe s određenim medicinskim stanjima – Neke bolesti, poput dijabetesa, reumatoidnog artritisa, hormonalnih poremećaja ili gastrointestinalnih bolesti, mogu povećati rizik od osteoporoze.
Osobe s obiteljskom poviješću osteoporoze – Genetski faktori igraju ulogu u predispoziciji za osteoporozu.
Osobe s niskom tjelesnom masom – Nedostatak tjelesne mase, odnosno mišićne mase, dokazano češće dovodi do negativnih promjena u koštanim strukturama zbog izostanka pozitivnih biomehaničkih podražaja unutar mišićno-zglobnog sustava. Poznato je da vježbanje uz određeno opterećenje i posljedično jačanje muskulature izrazito povoljno djeluje na zdrav proces koštane pregradnje.
Pušači i osobe koje konzumiraju velike količine alkohola – Pušenje i pretjerana konzumacija alkohola mogu povećati rizik od osteoporoze.
Osobe koje vode sjedilački način života – Nedostatak tjelesne aktivnosti može pridonijeti gubitku koštane mase.
Osobe koje su imale prijelome kostiju u prošlosti – Osobe koje su već imale prijelome kostiju trebale bi obaviti kvalitetnu procjenu zdravlja svojeg skeleta.

Pravovremeno prepoznavanje faktora rizika i primjena preventivnih mjera, kao što su tjelesna aktivnost, redoviti pregled, terapija magnetskom rezonancom (MBST) te suplementacija vitaminom D, mogu značajno smanjiti rizik od osteoporoze.

Važno je napomenuti da ove rizične skupine ne garantiraju razvoj osteoporoze, već povećavaju vjerojatnost.

Koji su simptomi osteoporoze?

Nažalost, u ranim stadijima osteoporoze obično nema simptoma, zbog čega je često nazivaju “tiha bolest”. Često se dijagnosticira tek pri pojavi koštanih prijeloma ili punknuća kralježaka.

Neki od očitijih simptoma mogu uključivati:

Bol u leđima – Prijelomi ili kompresivne frakture kralježaka jedna su od vrlo čestih pojava uslijed osteoporoze i izrazito narušavaju kvalitetu života, ograničavajući pokretljivost i osobnu tjelesnu funkcionalnost.
Prijelomi kostiju – Osteoporoza čini kosti slabijima i krhkijima, što povećava rizik od prijeloma, posebno na područjima kao što su kuk, kralježnica, bedrene kosti ili podlaktice. Ovakvi, često ozbiljni prijelomi, mogu doći i kao rezultat manjih ozljeda ili bezazlenijih padova koji u normalnim uvjetima ne bi prouzročili ozbiljan prijelom.
Gubitak visine – Prijelomi kralježaka mogu uzrokovati gubitak visine jer kralješci postaju komprimirani i sabijeni, narušavajući posturu.

Važno je napomenuti da se očigledni simptomi osteoporoze često mogu pojaviti u tek uznapredovaloj fazi bolesti. Stoga je rano prepoznavanje rizičnih faktora važno za prevenciju ili pravovremeno liječenje osteoporoze. Ako imate sumnje ili rizične faktore, preporučljivo je konzultirati se s liječnikom.

Kako dijagnosticirati osteoporozu?

Ne postoji jedinstvena dijagnostička metoda na temelju koje se može isključivo i sa stopostotnom sigurnošću odmjeriti tko je u većoj ili manjoj opasnosti od prijeloma. Postoje određeni parametri koji dobiveni putem danas raspoloživih dijagnostičkih metoda, poput rendgenske denzitometrije (DXA metoda) ili pojedinih krvnih pretraga, mogu ukazati na manju ili veću vjerojatnost osteoporoze te njezine uznapredovalosti kod pacijenata.

Dakle, pravilna dijagnoza i izbor metoda liječenja moraju se temeljiti na individualnoj procjeni koju donosi liječnik. Zato je vrlo važno iskustvo liječnika, odnosno njegovo znanje o biologiji kosti, svojstvu lijekova i pravilnoj primjeni raspoloživih terapijskih metoda.

Kako prevenirati i liječiti osteoporozu?

Komplikacije osteoporoze mogu se spriječiti i prevenirati. Edukacijom pacijenata i šire zajednice o važnosti metoda prevencije, možemo učiniti mnogo u pružanju kvalitetnijeg liječenja i prevencije.

Stoga, liječnik mora uzeti u obzir svakog pacijenta ponaosob te status njegova cjelovitog koštano-zglobnog i metaboličkog sustava prije nego što se ustanovi da je lijek za osteoporozu potreban. Tek tada, može se, ali i ne mora, ustanoviti jasna indikacija za primjenu lijeka u tu svrhu.

Ciljana i redovita tjelovježba

Stimulacijom mišicnih podražaja na kost osigurava se bolja otpornost kosti na prijelome.

U Poliklinici K-centar provodi se sustav Tae-do tjelovježbi, posebno osmišljen od strane profesora Dalibora Krpana, prilagođen osobama smanjenje pokretljivosti i povećanog rizika od prijeloma.

Tae-do set osnovnih vježbi karakteriziran je svjesnim, skladnim i kontroliranim kontrakcijama mišića u izvođenju svakog pokreta. Time se poboljšava mobilnost zglobova i jakost vezivnih struktura, poput mišića, tetiva i ligamenata. Poboljšava se koordinacija lokomotornog sustava što je od velike važnosti za izbjegavanje padova i ozljeda.

MBST® – Terapijska magnetska rezonanca

Nuklearna magnetska rezonanca (NMR, MRI ili MR) je prije nešto više od četrdeset godina označila revoluciju u dijagnostici. Omogućila je do tada nezamisliv prikaz unutarnjih struktura tijela. Sada je dostupna i kao metoda prevencije i liječenja osteoporoze i osteoartritisa kroz primjenu MBST® metode, dizajnirane i patentirane u Njemačkoj u suradnji s vodećim istraživačkim institutima i sveučilištima.

Redovitim provođenjem ciklusa terapijske magnetske rezonance, u trajanju od 10 dana, npr. jedanput godišnje, selektivnom staničnom terapijom stimuliramo stvaranje novog koštanog matriksa i time osnažujemo urođena svojstva fleksibilnosti i čvrstoće kosti.

Suplementacija vitamina D3

Vitamin D3 spada u skupinu vitamina topljivih u mastima. Unosi se hranom i stvara u koži pod utjecajem ultraljubičastog zračenja ili izlaganja sunčevim zrakama. Preporučena dnevna doza vitamina D za većinu odraslih osoba je 2000 IJ (internacionalnih jedinica).